Cishe eminyakeni engu-800 eyedlule, umbuso omkhulu wokuqala waseningizimu ye-Afrika waceba ngokuhwebelana ngegolide nezinyo lendlovu - lapha khona emhlabathini wethu.
Speaker notes
Qala ngokubuza abafundi ukuthi yini abavele beyazi ngemibuso yase-Afrika ngaphambi kokufika kwabase-Yurophu. Beka iphuzu elibalulekile ekuqaleni: kudala kakhulu ngaphambi kuka-1652, abantu baseningizimu ye-Afrika bakha umbuso ocebile nohleleke kahle owawuhwebelana namazwe akude. 'Mapungubwe' kuvamise ukushiwo ukuthi lisho 'igquma lempungushe'. Namuhla litholakala eSifundazweni saseLimpopo.
IMapungubwe yakhula eSigodini saseLimpopo cishe eminyakeni engu-900 eyedlule.
IMapungubwe isenyakatho yeSifundazwe saseLimpopo, eduze nalapho imifula iLimpopo neShashe ihlangana khona. Yilapha futhi lapho iNingizimu Afrika, iZimbabwe neBotswana zithintana khona namuhla.
- Abantu bahlala okokuqala lapha ekuqaleni kwawo-1100 (cishe eminyakeni engu-900 eyedlule).
- Umbuso wawuceba futhi unamandla kakhulu cishe kusukela ngo-1220 kuya ku-1300.
- Kwakuwumbuso wokuqala waseningizimu ye-Afrika - indawo eyayibuswa yinkosi.
Speaker notes
Khombisa indawo kwibalazwe lekilasi laseNingizimu Afrika - enyakatho kude, eduze neMusina (Messina). Imifula yayibalulekile ngoba yayinikeza amanzi abantu, izitshalo nezinkomo endaweni eyomile. Gcizelela isikhathi kubafundi: 'cishe eminyakeni engu-900 eyedlule' kucishe kube okhokho abangu-30 emuva.
Njengoba umbuso ukhula, abantu ababaluleke kakhulu bathuthela esiqongweni segquma elide, eliyisicaba.
Ekuqaleni abantu babehlala emhlabathini oyisicaba ongezansi. Njengoba iMapungubwe iceba futhi igcwala abantu, inkosi nomndeni wasebukhosini bathuthela esiqongweni segquma, kanti iningi labantu lalihlala ethafeni elingezansi. Izisebenzi zaze zathwala amathani enhlabathi zenyukela egqumeni elimthende ukuze zenze izingadi namaphansi.
- Igquma linezinhlangothi ezimthende futhi kunezindledlana ezimxinene kuphela eziya esiqongweni.
- Ukuhlala phezulu kwakukhombisa ukuthi inkosi yayinamandla futhi ikhethekile.
- Izinkulungwane zabantu zazihlala edolobheni nasezindaweni ezizungezile ngesikhathi limatasa kakhulu.
Speaker notes
Lokhu kuyinhliziyo yendaba yesakhiwo somphakathi futhi kuzobuya kamuva. Ukuthuthela esiqongweni segquma kwakuwushintsho olukhulu: okokuqala kule ndawo, abaholi babehlala bebodwa futhi ngaphezulu kwabantu abavamile. Chaza 'umndeni wasebukhosini' ngokulula - inkosi nezihlobo zayo. Inhlabathi eyathwalwa ikhombisa ukuthi mkhulu kangakanani umsebenzi abantu abawenza ukuhlonipha inkosi.
Ingcebo yaseMapungubwe yaqala ngokudla nezinkomo, hhayi igolide kuphela.
Ukulima
Abantu babelima izitshalo ezinjengamabele nonyawoti futhi bagcina okusanhlamvu okwengeziwe ukuze basebenzise ngezikhathi ezinzima.
Izinkomo
Imihlambi yezinkomo yayiwuphawu lwengcebo futhi yayisetshenziswa ukukhombisa ukuthi umndeni ucebe kangakanani.
Ubuciko bezandla
Izisebenzi ezinekhono zazenza izitsha zebumba, indwangu, amathuluzi ensimbi nezinto zegolide ezinhle.
Speaker notes
Lungisa umqondo ongalungile ovamile: umbuso wawungacebile ngenxa yegolide kuphela. Ukulima okuhle nemihlambi emikhulu yezinkomo kwanika abantu ukudla okwanele nesikhathi sokuhwebelana nokwenza ubuciko bezandla. Okusanhlamvu okwengeziwe okwakugciniwe kwakusho ukuthi umphakathi ungaphila eminyakeni eyomile futhi usekele abaholi nezingcweti zobuciko bezandla.
IMapungubwe yayithengisa igolide nezinyo lendlovu futhi ithenge izinto ezinhle ezivela ngaphesheya kolwandle.
Abahwebi bathwala igolide nezinyo lendlovu (izinyo zendlovu) besuka eMapungubwe beya emachwebeni asogwini olusempumalanga ye-Afrika. Kusuka lapho izimpahla zazihamba ngomkhumbi ziya emazweni akude. Ngokubuyisela, iMapungubwe yayithola ubuhlalu bengilazi, indwangu neminye imicebo.
- IMapungubwe yayihwebelana nezindawo ezikude njengeShayina, iNdiya ne-Arabia.
- Igolide nezinyo lendlovu kwakukhishwa; ubuhlalu bengilazi nendwangu kwakungena.
- Lokhu kwenza iMapungubwe ibe yingxenye yohwebo lomhlaba cishe eminyakeni engu-800 eyedlule.
Speaker notes
Chaza ukuthi yini izinyo lendlovu (izinyo zendlovu) futhi uveze ngobunono ukuthi uhwebo lwezinyo zendlovu lwalulimaza izindlovu - lokhu kuxhumana kahle neLife Skills. Umqondo omkhulu: abantu base-Afrika lapha babengahlukanisiwe nomhlaba; babengabahwebi abasebenzayo ohlelweni olufinyelela e-Asia. [SME] Sicela uqinisekise uhlu oluqondile lwabahwebisani namachweba ngamagama afanele iBanga 6; imithombo ikhuluma ngeShayina, iNdiya, iGibhithe ne-Arabia ngamachweba asogwini lwaseMpumalanga Afrika.
Into eyaziwa kakhulu evela eMapungubwe ubhejane omncane omboziwe ngegolide.
Ochwepheshe bezakuvubukula bathola ubhejane omncanyana owenziwe ngegolide elizacile owabunjwa phezu kokhuni. Watholakala ethuneni lasebukhosini phezu kwegquma. Ubhejane wegolide ukhombisa ukuthi babenekhono kangakanani abakhandi begolide baseMapungubwe, futhi manje uwuphawu oluziqhenyayo lomlando ojulile weNingizimu Afrika.
Ubhejane wegolide usitshela ukuthi abantu base-Afrika lapha babenza ubuciko obuhle begolide emakhulwini eminyaka eyedlule. South African History Online
- Wangcwatshwa nenkosi noma umholi obalulekile.
- Izinto zegolide ezinjengalezi zazikhombisa amandla nengcebo yasebukhosini.
- Udumo oluphakeme kunazo zonke lukazwelonke lwaseNingizimu Afrika lubizwa ngokuthi i-Order of Mapungubwe.
Speaker notes
Ubhejane wegolide uyingxenye ethinta imizwa kakhulu yesifundo - into engokoqobo abafundi abangayibona ngengqondo. Yigcine ilula: igcwaba legolide elizacile phezu kokhuni okubaziwe. [SME] Qinisekisa ukuthi yimuphi umfanekiso owodwa okufanele ugqanyiswe (ubhejane odumile) uma kuqhathaniswa neqoqo elikhulu legolide, kanye nekhaya lamanje lomnyuziyamu (iNyuvesi yasePitoli) uma ufuna ukuliqamba. Gwema ukusho izisindo eziqondile kakhulu ezingaphezu kwezinga leBanga 6.
IMapungubwe yayingenye yezindawo zokuqala kule ndawo lapho abaholi babehlala khona bebodwa behlukene nabo bonke abanye.
Speaker notes
Leli slayidi liqamba ngokuqondile isakhiwo somphakathi. Sebenzisa amagama athi 'isigaba' noma 'izinga' ngokucophelela kwiBanga 6: abanye abantu babenamandla nengcebo eyengeziwe kunabanye, futhi lokhu wawukubona endaweni ababehlala kuyo. Kuphathe ngenhlonipho - gwema ukusho ukuthi abantu abavamile babengabalulekile; yibo ababekhulisa ukudla nabenza izimpahla ezenza umbuso waceba.
Indaba yaseMapungubwe yaxoxwa umhlaba ngokwawo - ngalokho abantu abakumba.
Abantu bendawo babelokhu bazi ukuthi igquma likhethekile. Ngo-1932 iqembu elaholelwa esiqongweni segquma lathola izindonga zamatshe, izitsha zebumba, ubuhlalu bengilazi negolide. Kusukela lapho, ochwepheshe bezakuvubukula (ososayensi abafunda ngesikhathi esedlule ngokumba) baye bavubukula ngokucophelela amathuna, izindlu nezinto ezisifundisa ngendlela abantu ababephila ngayo.
- Sifunda ngeMapungubwe ezintweni, hhayi ezincwadini ezibhaliwe.
- Ubuhlalu nezitsha zebumba kukhombisa uhwebo nempilo yansuku zonke.
- Amathuna akhombisa ukuthi ubani owayecebile, onamandla noma ovamile.
Speaker notes
Ethula umqondo we-arkiyoloji nobufakazi - okusemqoka kokugxila kweCAPS ku-'sazi kanjani ngesikhathi esedlule'. Qaphela ngobunono ukuthi noma nje u-1932 ubizwa ngokuthi 'ukutholakala', abantu ababehlala eduze base bekwazi kudala ukuthi igquma lingcwele; izinto zaziyintsha kososayensi, hhayi emiphakathini yendawo. [SME] Qinisekisa izinga lemininingwane yamagama oyifunayo mayelana nokutholakala kuka-1932 kwiBanga 6.
- c.1100 Abantu bahlala eSigodini saseLimpopo
- c.1220 IMapungubwe iba umbuso ocebile; inkosi ithuthela esiqongweni segquma
- c.1250 Uhwebo olumatasa lwegolide nezinyo lendlovu namazwe akude
- c.1300 Umbuso uyehla futhi abantu bayamuka
- 1932 Igolide nezinye izinto zitholwa ochwepheshe bezakuvubukula
- 2003 Yaqanjwa njengeNdawo Yamagugu Omhlaba yeUNESCO
Speaker notes
Sebenzisa uhla lwesikhathi ukuqinisa ukulandelana: ukukhula, ukuvela phezulu, ukwehla, bese kuthi ukutholakala kabusha isikhathi eside kamuva. Izinsuku zicishe zibe khona ('c.' isho 'cishe') ngoba kwakungekho amarekhodi abhaliwe. Cela abafundi bacabange ukuthi cishe umbuso wawunamandla iminyaka emingaki (cishe iminyaka engu-80 kuya ku-100 lapho usemandleni). [SME] Qinisekisa unyaka oqondile wokufakwa kwe-UNESCO (ovame ukunikwa njengo-2003).
Ngemuva kuka-1300 umbuso walahlekelwa amandla awo futhi iningi labantu lahamba.
Cishe ngo-1300 isimo sezulu sibonakala saba sibandayo futhi somile. Imvula encane yenza kwaba nzima ukukhulisa izitshalo nokugcina izinkomo zabantu abaningi kangaka endaweni eyodwa. Uhwebo lwaphinde lwaqala ukuthuthela endaweni entsha, iGreat Zimbabwe, enyakatho ngokuqhubekayo.
- Isimo sezulu esomile senza ukulima nokwelusa kwaba nzima.
- Abantu bathutha ukuze bathole umhlaba namanzi angcono.
- IGreat Zimbabwe yakhula yaba umbuso omkhulu wohwebo olulandelayo.
Speaker notes
Nikeza zombili izizathu ezinkulu izifundiswa ezizixoxayo: ukushintsha kwesimo sezulu (ukoma, ukubanda) nokuthuthela kohwebo eGreat Zimbabwe. Yiba neqiniso ezingeni leBanga 6 ukuthi asiqiniseki ngokuphelele - lokhu kufundisa ukuthi umlando ngezinye izikhathi unenchazelo engaphezu kweyodwa engenzeka. Xhuma phambili: iGreat Zimbabwe umbuso olandelayo abafundi abavame ukuwufunda.
IMapungubwe isikhumbuza ukuthi abantu base-Afrika bakha imibuso ecebile, ehlakaniphile kudala.
Isikhathi eside abanye abantu babesho ngokungeyona iqiniso ukuthi i-Afrika yayingenayo imibuso emikhulu yayo. IMapungubwe ikufakazela ukuthi lokhu akulona iqiniso. Namuhla iyiNdawo Yamagugu Omhlaba evikelwe wonke umuntu, futhi udumo oluphakeme kunazo zonke lwaseNingizimu Afrika, i-Order of Mapungubwe, luqanjwe ngayo.
- Ikhombisa ikhono lase-Afrika kwigolide, ukulima nohwebo.
- Ivikelwe ukuze abafundi bakusasa nabo bakwazi ukuyifunda.
- Inikeza abaseNingizimu Afrika umlando oziqhenyayo, owabelwana.
Speaker notes
Qeda okuqukethwe ngephuzu lokuziqhenya nenhlonipho. Gcizelela ngobumnene iphuzu elilwa nobandlululo kwiBanga 6: iMapungubwe ubufakazi bokuthi abantu baseningizimu ye-Afrika bakha imiphakathi ethuthukile kudala ngaphambi kokuhlala kwabase-Yurophu. Xhuma nelifa abafundi abangase balazi - iZindawo Zamagugu Omhlaba, izindondo zikazwelonke.
IMapungubwe kwakuwumbuso wokuqala waseningizimu ye-Afrika - owaceba ngokulima, izinkomo nohwebo lwegolide nezinyo lendlovu, futhi wawubuswa yinkosi eyayihlala egqumeni.
Khumbula imiqondo emikhulu: kuphi (iSigodi saseLimpopo), nini (cishe 1220-1300), ingcebo (uhwebo lwegolide nezinyo lendlovu), ubhejane wegolide, inkosi esiqongweni segquma ngaphezu kwabantu abavamile, kanye nokwehla lapho isimo sezulu soma futhi uhwebo lwathuthela eGreat Zimbabwe.
Q. Bala izinto ezimbili iMapungubwe eyayihwebelana ngazo namazwe akude, kanye nento eyodwa eyayiyithola ngokubuyisela. (3 marks)
Q. Kungani inkosi nomndeni wasebukhosini babehlala esiqongweni segquma? Yini lokhu okwakukukhombisa ngabo? (4 marks)
Q. Nikeza isizathu esisodwa izazi-mlando ezicabanga ukuthi senza iMapungubwe yehla ngemuva kuka-1300. (3 marks)
Speaker notes
Sebenzisa imibuzo emithathu njengomsebenzi obhaliwe noma ingxoxo yekilasi. Ukwabiwa kwamamaki kulandela izitayela zeCAPS zeSigaba Esiphakathi. Khuthaza abafundi ukuthi baphendule ngemisho ephelele futhi basebenzise isilulumagama sesifundo: umbuso, uhwebo, izinyo lendlovu, uchwepheshe wezakuvubukula, ubukhosi, ukwehla. Vala ngokuxhuma nesihloko esilandelayo esingenzeka, iGreat Zimbabwe.
- Grade
- Grade 6
- Subject
- History
- CAPS topic
- An African kingdom long ago in southern Africa: Mapungubwe
- Resource type
- Presentation