Eminyakeni engaba yi-800 eyadlulako, umbuso wokuthoma omkhulu weningizimu ye-Afrika waba nomnotho ngokurhweba ngegolide nangamazinyo weendlovu - lapha, ehlabathini lekhethu.
Speaker notes
Vula ngokubuza abafundi bona yini abasele bayazi ngemibuso ye-Afrika ngaphambi kokuthi abelungu bafike. Yenza iphuzu eliqakathekileko ekuthomeni: kade khulu ngaphambi komnyaka we-1652, abantu beningizimu ye-Afrika bakha umbuso onomnotho, ohleliweko kuhle, owarhweba namazwe akude. 'Mapungubwe' kanengi kuthiwa itjho 'igquma lempungutjhe'. Namhlanje litholakala eSifundeni seLimpopo.
IMapungubwe yakhulela eSigodini seLimpopo eminyakeni engaba yi-900 eyadlulako.
IMapungubwe iyatlhagwini weSifunda seLimpopo, eduze nalapho imilambo iLimpopo neShashe ihlangana khona. Lokhu godu kulapho iSewula Afrika, iZimbabwe neBotswana zithintana khona namhlanje.
- Abantu bathoma ukuhlala lapha ekuthomeni kweminyaka yabo-1100 (eminyakeni engaba yi-900 eyadlulako).
- Umbuso bewunomnotho omkhulu begodu unamandla amakhulu kusukela cirhca ngo-1220 ukuya ku-1300.
- Bewumbuso wokuthoma weningizimu ye-Afrika - indawo ebuswa yikosi.
Speaker notes
Tjengisa indawo ebalazweni leklasi leSewula Afrika - etlhagwini khulu, eduze neMusina (Messina). Imilambo beyiqakathekile ngombana beyinikela ngamanzi wabantu, iimilimo neenkomo endaweni eyomileko. Gcizelela isikhathi ebafundini: 'eminyakeni engaba yi-900 eyadlulako' kungaba babo-guardian abangaba yi-30 emva.
Njengombana umbuso ukhula, abantu abaqakathekileko khulu bathuthela phezulu kwegquma eliphezulu neelicwephileko.
Ekuthomeni abantu bebahlala ehlabathini elicwephileko ngaphasi. Njengombana iMapungubwe iba nomnotho begodu igcwala, ikosi nomndeni wobukhosi bathuthela phezulu kwegquma, kubathi inengi labantu lihlale ehlabathini ngaphasi. Abasebenzi baze bathwala ithoni zehlabathi baya phezu kwegquma elimekako ukwenza amasimu neenfloro.
- Igquma linamahlangothi amekako begodu iindlela ezimincani kwaphela eziya phezulu.
- Ukuhlala phezulu bekutjengisa bona ikosi inamandla begodu iqakathekile.
- Iinkulungwana zabantu bezihlala edorobheni nangeqadi kwalo lokha nalimatasa khulu.
Speaker notes
Le yindawo eqakathekileko yendaba yesakhiwo somphakathi begodu ibuya godu ngemva. Ukuthuthela phezu kwegquma bekuguqulo elikhulu: okokuthoma esifundeni, abarholi bebahlala bodwa begodu phezulu kwabantu abavamileko. Hlathulula 'umndeni wobukhosi' ngendlela elula - ikosi neenhlobo zayo. Ihlabathi ebeyithwelwe itjengisa bona abantu basebenza kangakanani ukuhlonipha ikosi.
Umnotho weMapungubwe wathoma ngokudla neenkomo, ingasi ngegolide kwaphela.
Ukulima
Abantu bebalima iimilimo enjengeamabele nomunga begodu bagcina okhunye ukudla kwesikhathi esibudisi.
Iinkomo
Imihlambi yeenkomo beyitjengisa umnotho begodu beyisetjenziswa ukutjengisa bona umndeni unjani ngokunotha.
Iimisebenzi yezandla
Abasebenzi abanekghono benza iimbiza, izembatho, amathulusi wentwenzi neento ezihle zegolide.
Speaker notes
Lungisa umbono ojwayelekileko ongakalungi: umbuso bewungakanotha ngegolide kwaphela. Ukulima okuhle nemihlambi emikhulu yeenkomo kwanikela abantu ukudla okwaneleko nesikhathi sokurhweba nokwenza iimisebenzi yezandla. Ukudla okugcinweko kwatjho bona umphakathi ungaphila iminyaka eyomileko begodu usekele abarholi nabasebenzi bezandla.
IMapungubwe beyithengisa igolide namazinyo weendlovu begodu ithenge iinto ezihle ezivela ngaphetjheya kwelwandle.
Abarhwebi bebathwala igolide namazinyo weendlovu (amazinyo weendlovu) kusukela eMapungubwe baye emazibukweni asetlhagwini-mpumalanga ye-Afrika. Kusukela lapho iimpahla beyikhamba ngeenkepe ziye emazweni akude. Ekubuyeni, iMapungubwe beyifumana iinlungelo zeglazi, izembatho neenye ipahla eligugu.
- IMapungubwe beyirhweba nezindawo ezikude njengeChina, iIndiya ne-Arabhiya.
- Igolide namazinyo weendlovu kwathwalwa aphuma; iinlungelo zeglazi nezembatho kwangena.
- Lokhu kwenza iMapungubwe ibe yingcenye yokurhweba kwephasi loke eminyakeni engaba yi-800 eyadlulako.
Speaker notes
Hlathulula bona izinyo lendlovu liyini (izinyo lendlovu) begodu tjho ngokunanzelela bona ukurhweba ngamazinyo weendlovu kwalimaza iindlovu - lokhu kuhlanganiswa kuhle ne-Life Skills. Umbono omkhulu: abantu be-Afrika lapha bebangahlukaniswanga nephasi; bebangabarhwebi abasebenzako emsebenzini ofinyelela e-Asia. [SME] Sicela uqinisekise irhelo elizeleko labarhweba nemazibuko wamagama weBanga 6; imithombo ikhuluma ngeChina, iIndiya, iGibhide ne-Arabhiya ngokusebenzisa amazibuko welwandle letlhagwini-mpumalanga ye-Afrika.
Into edume khulu evela eMapungubwe mbhejane omncani omboziweko ngegolide.
Abavubukuli bafumana ubhejane omncani owenziwe ngegolide elizacileko ebunjwe phezu kwesiqu sesigodo. Watholakala ethuneni lobukhosi phezu kwegquma. Ubhejane wegolide utjengisa bona abenzi begolide beMapungubwe bebanekghono kangangani, begodu nje uliphawu eliziqhenyako lomlando otjhingako weSewula Afrika.
Ubhejane wegolide usitjela bona abantu be-Afrika lapha bebenza ubuciko begolide obuhle eminyakeni emakhulu eyadlulako. South African History Online
- Wabulungwa nekosi namkha umrholi oqakathekileko.
- Iinto zegolide ezinjengalezi zatjengisa amandla wobukhosi nomnotho.
- Umgidi ophezulu khulu wesitjhaba weSewula Afrika ubizwa nge-Order of Mapungubwe.
Speaker notes
Ubhejane wegolide sisiqongelelo somzwelo sesifundo - into yamambala abafundi abangayifanekisa. Yenza kubelula: igolide elizacileko phezu kwesigodo esibaziweko. [SME] Qinisekisa bona ngisiphi isibalo esisodwa okufuze sibekwe phambili (ubhejane odumileko) kunomtholampilo obanzi wegolide, nekhaya lomnyuziyamu wanjesi (iUniversity of Pretoria) nawufuna ukuwuqamba. Balekela ukutjho khulu ubudisi obuqinisekileko eBangeni 6.
IMapungubwe beyingenye yeendawo zokuthoma esifundeni lapho abarholi bebahlala bodwa kubathi boke abanye bahlukile.
Speaker notes
Isilayidi lesi liqamba isakhiwo somphakathi ngokunqophileko. Sebenzisa amagama athi 'iklasi' namkha 'isikhundla' ngokutjhejileko eBangeni 6: abanye abantu bebanamandla nomnotho ongaphezu kwabanye, begodu bewungakubona lokhu endaweni ababehlala kiyo. Yiphathe ngehlonipho - balekela ukuveza bona abantu abavamileko bebangaqakathekile; bona balima ukudla benze iimpahla ezenza umbuso ube nomnotho.
Indaba yeMapungubwe yatjelwa lihlabathi ngokwalo - ngeento abantu abazembako.
Abantu balapha bebasolo bazi bona igquma liqakathekile. Ngomnyaka we-1932 iqembu elarholelwa phezu kwegquma lafumana amaboda wamatje, iimbiza, iinlungelo zeglazi negolide. Kusukela ngesikhatheso, abavubukuli (izazi ezifunda ngokuphila kwakade ngokwemba) bavubukula ngokutjhejileko amathuna, izindlu neento ezisifundisa indlela abantu abaphila ngayo.
- Sifunda ngeMapungubwe ngeento, ingasi ngeencwadi ezitloliweko.
- Iinlungelo neembiza kutjengisa ukurhweba nokuphila kwamalanga woke.
- Amathuna atjengisa bona ngubani obekanjani ngokunotha, ngamandla namkha ovamileko.
Speaker notes
Yethula umbono wevubukulo nobufakazi - okuqakathekileko ekugatjeni kwe-CAPS 'sazi njani ngokwakade'. Tjho ngokutjhejileko bona nanyana ngomnyaka we-1932 kuthiwa 'kwatholwa', abantu abahlala eduze bebasolo bazi bona igquma licwengekile; iinto beziyintjha ezazini, ingasi emiphakathini yendawo. [SME] Qinisekisa izinga lokuqamba imininingwana ngokutholwa kwe-1932 kweBanga 6.
- c.1100 Abantu bahlala eSigodini seLimpopo
- c.1220 IMapungubwe iba mbuso onomnotho; ikosi ithuthela phezu kwegquma
- c.1250 Ukurhweba okumatasa ngegolide namazinyo weendlovu namazwe akude
- c.1300 Umbuso uyehla begodu abantu bayarhamuka
- 1932 Igolide neenye iinto zatholwa bavubukuli
- 2003 Yaqanjwa i-UNESCO World Heritage Site
Speaker notes
Sebenzisa ilayini yesikhathi ukubuthelela ukulandelana: ukuvela, isikhathi esiphezulu, ukwehla, bese ukutholwa kabutjha emva kwesikhathi eside. Amalanga aliqedelela ('c.' itjho 'cirhca') ngombana bekungekho iindaba ezitloliweko. Buza abafundi bakhwenqe bona umbuso bewunamandla iminyaka emingaki (engaba yi-80 ukuya ku-100 esikhathini sawo esiphezulu). [SME] Qinisekisa umnyaka oqinisekileko wokutlolwa kwe-UNESCO (kanengi kutjhiwo bona ngo-2003).
Ngemva cirhca ngo-1300 umbuso walahlekelwa mandlawo begodu inengi labantu larhamuka.
Cirhca ngo-1300 isimo sezulu kubonakala sisithe saba sibandako begodu somile. Izulu elincani lenza kwaba budisi ukulima iimilimo nokugcina iinkomo zabantu abanengi kangaka endaweni yinye. Ukurhweba godu kwathoma ukutjhugulukela endaweni etjha, iGreat Zimbabwe, etlhagwini.
- Isimo sezulu esomileko senza ukulima nokwelusa kwaba budisi.
- Abantu barhamuka bayokufuna ihlabathi namanzi angcono.
- IGreat Zimbabwe yakhula yaba mbuso olandelako omkhulu wokurhweba.
Speaker notes
Nikela imibango emibili emikhulu ekhulunywa zizazi: itjhuguluko lesimo sezulu (isomile, sibandako) nokutjhugulukela kokurhweba eGreat Zimbabwe. Yiba nesibindi eBangeni 6 bona asikaqiniseki ngokuzeleko - lokhu kufundisa bona umlando ngezinye izikhathi unehlathululo elingaphezu kwelinye. Hlanganisa phambili: iGreat Zimbabwe mbuso olandelako abafundi abavame ukuwufunda.
IMapungubwe isikhumbuza bona abantu be-Afrika bakha imibuso enomnotho nehlakaniphileko kade.
Isikhathi eside abanye abantu bebatjho ngokungakalungi bona i-Afrika beyingenayo imibuso emikhulu yayo. IMapungubwe itjengisa bona lokho akulungi. Namhlanje i-World Heritage Site evikelwe woke umuntu, begodu umgidi ophezulu weSewula Afrika, i-Order of Mapungubwe, uqanjwe ngayo.
- Itjengisa ikghono le-Afrika egolide, ekulimeni nasekurhwebeni.
- Ivikelekile ukwenzela bona abafundi bengomuso bangayifunda nabo.
- Inikela abantu beSewula Afrika umlando oziqhenyako, obabelwanako.
Speaker notes
Qedelela okuqukethweko ngesimo sokuziqhenya nehlonipho. Gcizelela iphuzu elilwa nobandlululo ngobubele eBangeni 6: iMapungubwe libufakazi bokuthi abantu beningizimu ye-Afrika bakha imiphakathi ethuthukileko kade khulu ngaphambi kokuhlala kwabelungu. Hlanganisa nelifa abafundi abangaba nalo - ama-World Heritage Sites, imigidi yesitjhaba.
IMapungubwe bewumbuso wokuthoma weningizimu ye-Afrika - onomnotho ovela ekulimeni, eenkomeni nekurhwebeni ngegolide namazinyo weendlovu, obuswa yikosi phezu kwegquma.
Khumbula imibono emikhulu: kuphi (iSigodi seLimpopo), nini (cirhca ngo-1220-1300), umnotho (ukurhweba ngegolide namazinyo weendlovu), ubhejane wegolide, ikosi phezu kwegquma ngaphezu kwabantu abavamileko, ne-kwehla lokha isimo sezulu nasoma begodu ukurhweba kutjhugulukela eGreat Zimbabwe.
Q. Qamba iinto ezimbili iMapungubwe eyazirhweba namazwe akude, nento yinye eyayifumana ekubuyeni. (3 marks)
Q. Kubayini ikosi nomndeni wobukhosi bebahlala phezu kwegquma? Lokhu bekutjengisani ngabo? (4 marks)
Q. Nikela ibanga linye ababhali-mlando abacabanga bona iMapungubwe yehla ngalo ngemva cirhca ngo-1300. (3 marks)
Speaker notes
Sebenzisa imibuzo emithathu njengomsebenzi otloliweko namkha ipingakuzwano leklasi. Ukwabiwa kwamamaki kulandela iindlela ze-CAPS Intermediate Phase. Khuthaza abafundi baphendule ngemitjho ezeleko begodu basebenzise amagama wesifundo: umbuso, ukurhweba, izinyo lendlovu, umvubukuli, ubukhosi, ukwehla. Vala ngokuhlanganisa nesihloko esilandelako esingenzeka, iGreat Zimbabwe.
- Grade
- Grade 6
- Subject
- History
- CAPS topic
- An African kingdom long ago in southern Africa: Mapungubwe
- Resource type
- Presentation