Balemi ba pele e ne e le batho ba buang Sebantu

Ba ile ba kena Afrika e ka Boroa hoo e ka bang lilemong tse 2 000 ho isa ho tse 1 700 tse fetileng.

Balemi ba pele ba ne ba bua lipuo tsa Sebantu. Ena ke lelapa la lipuo leo isiZulu, isiXhosa, Setswana le Sesotho li hlahileng ho lona. Balemi ba ile ba theohela ka boroa butle-butle naheng ena mme ba e etsa lehae la bona.

• Ba ne ba phela ka sechaba se etelletsoeng pele ke morena - ha rea lokela ho ba bitsa 'merabe'.
• Sechaba sa bona se ne se ka hola, sa fetoha mme sa falla ha nako e ntse e feta.
• E ne e le balemi ba bohlale, bahahi le basebetsi ba tshepe.

Hobane'ng re e bitsa Mehla ea Tshepe

Ke nako eo batho ba neng ba etsa lisebelisoa le libetsa tsa bona ka tshepe.

Bo-rahistori ba bitsa nako ena Mehla ea Tshepe hobane batho ba ile ba ithuta ho etsa lintho ka tshepe. Empa balemi ba ne ba etsa ho fetang ho sebetsa tshepe feela - ba ne ba lema lijalo, ba boloka liphoofolo mme ba haha metsana. Kahoo re boetse re ba bitsa balemi kapa basebetsi ba temo.

• Re ithuta ka bona ho tsoa ho baepolli ba lintho tsa khale (archaeologists) ba tjhekang metsana ea khale.
• Ba fumana likotoana tsa lipitsa, lisebelisoa tsa tshepe, mabenyane le mecha ea mekhukhu.
• Mehato ena e re bolella hore na batho ba ne ba phela joang khale, esita le ntle le libuka.

Ho lula naheng

Balemi ba ne ba tlameha ho lula sebakeng se le seng nako e telele ho lekana ho jala le ho kotula.

Ho etsa masimo, balemi ba ne ba rema lifate le joang bo bolelele mme ba li chesa. Molora o ne o etsa hore mobu o nonne bakeng sa ho jala. Sena se bitsoa ho rema le ho chesa. Ba ne ba lula lilemo, empa ka linako tse ling ba falla ha naha e se e le e fuletsoeng ho feta tekano - ha liphoofolo tse ngata haholo li se li jele joang bohle.

• Ba ne ba lokisa naha ho jala lijalo le ho haha malapa.
• Ba ne ba haha mekhukhu le marako ho boloka likhomo tsa bona li bolokehile.
• Ha mobu kapa makhulo a fela, ba ne ba batla naha e ncha.

Ho kopana le Khoikhoi le San

Balemi ba pele ha baa ka ba fihla nageng e se nang letho - batsomi le ba bokellang lijo le balisa ba ne ba se ba le teng.

Balemi ba ne ba arolelana naha le batsomi le ba bokellang lijo ba San le balisa ba Khoikhoi. Ba ne ba thusana mme ba ananela - ho fapanyetsana thepa ntle le tjhelete. Linakong tse thata tsa komello, ho arolelana hona ho ne ho boloka bohle ba phela.

• Balemi ba ne ba tlisa lisebelisoa tsa tshepe le mekhoa e mecha ea ho lema lijo.
• Khoikhoi le San ba ne ba arolelana tsebo ea limela le meriana.
• Melumo ea ho kokobetsa (click) lipuong tsa Nguni kajeno e tsoa lipuong tsa Khoisan.

Ho phela metseng e ntseng e lula

Balemi ba ne ba haha malapa a sa fetoheng mme ba phela mmoho metseng ea malapa.

Matsoho a mangata a ne a hlokahala masimong, kahoo malapa a ne a phela haufi-ufi motseng. Matlo a bona hangata a ne a le chitja, a entsoeng ka litene tsa seretse a nang le marulelo a joang, kapa mekhukhu e chitja e lohiloeng ka joang. Ka har'a marako ho ne ho e-na le mekhukhu, matlo a polokelo ea lijo le sebaka se sireletsehileng bakeng sa likhomo.

• Sehlopha sa metse se ne se ka theha bochaba bo etelletsoeng pele ke morena.
• Morena o ne a hlokomela khoebo mme a arola thepa ka toka.
• Sechaba sohle se ne se sebetsa mmoho nakong ea kotulo.

Mosebetsi oa banna, basali le bana

Sechabeng sa balemi e mong le e mong o ne a e-na le mosebetsi oa ho etsa.

Lijalo tseo ba neng ba li lema

Balemi ba pele ba ne ba lema lijo-thollo mme ba boloka liphoofolo bakeng sa lijo.

Lijalo tsa bona tse peli tse ka sehloohong e ne e le mabele (sorghum) le leotsa (millet). Lijo-thollo tsena li ne li siloa ho etsa phofo bakeng sa ho pheha motoho kapa joala. E ne e le balemi ba boiphediso - ba ne ba lema tse lekaneng malapa a bona feela. Ha kotulo e ne e le monate haholo, ba ne ba ananela tse setseng le lihlopha tse ling.

• Lijo-thollo li ne li bolokoa lirotong kapa mesimeng e tjhekiloeng fatše.
• Ba ne ba boetse ba boloka likhoho, linku le lipoli bakeng sa mahe, lebese le nama.
• Hamorao, kamora bo-1500, poone le koro li ile tsa eketsoa masimong a bona.

Hobane'ng likhomo li ne li le bohlokoa hakaalo

Likhomo e ne e le letshoao la leruo mme li ne li sebelisoa mekhoeng ea bohlokoa ka ho fetisisa.

Likhomo li ne li fana ka nama, lebese le letlalo, empa li ne li bolela ho fetang lijo haholo. Ho ba le likhomo tse ngata ho ne ho bontsha hore motho o ruile mme o na le bohlokoa. Likhomo li ne li fanoa manyalong le mapatong mme li sebelisoa mekhoeng e 'meli e khethehileng.

• Mafisa: motho ea ruileng o ne a alima likhomo, e leng se neng se aha tlhompho le setsoalle.
• Lobola (bohali): likhomo li ne li fanoa lelapeng la monyaluoa ho hlompha lenyalo.
• Lobola e ntse e le moetlo o hlomphuoang Afrika Borwa kajeno.

Ho etsa lisebelisoa ka tshepe

Balemi ba pele ba ne ba epa tshepe majoeng mme ba e bopa hore e be lisebelisoa tse molemo.

Tshepe e tala (iron ore) e fumanoa majoeng. Balemi ba ne ba e epa, ebe ba e futhumatsa sebōpi se chesang (furnace) ho fihlela e fetoha tshepe e qhibilihileng. Sena se bitsoa ho qhibilihisa tshepe (smelting). Banna ba nang le tsebo ba ne ba bopa tshepe hore e be marumo, mehoma, matsoku le lihamore, mme ba etsa mabenyane ka tshepe le koporo.

• Mehoma le matsoku a tshepe a ne a etsa hore ho be bonolo haholo ho lokisa naha le ho lema.
• Ba ne ba boetse ba bopa lipitsa tse ntle tsa letsopa - joalo ka Lihlooho tsa Lydenburg (Lydenburg Heads) tse tummeng.
• Lihlooho tsa Lydenburg tse supileng li entsoe hoo e ka bang 500 CE, lilemo tse fetang 1 500 tse fetileng.

Ho hoeba haufi le hole

Balemi ba pele ba ne ba hoeba ho pholletsa le Afrika esita le linaha tse hole.

Balemi ba ne ba hoeba ho latela marang-rang a khoebo - litsela tseo batho ba neng ba li tsamaea ho fapanyetsana thepa. Bahoebi ba ne ba fihla lebōpong le ka bochabela la Afrika ka leoatle. Maafrika a ne a fana ka khauta, meno a tlou le tshepe mme a fumana mabenyane a khalase, likhetla le, hamorao, lijo tse ncha tse kang lipanana le likokonate.

• Ba ne ba sa sebelise lichelete tsa tshepe - mabenyane, tshepe, khauta, terata ea koporo le letsoai li ne li sebelisoa e le tjhelete.
• Baepolli ba lintho tsa khale ba fumane likhetla tsa leoatle le mabenyane hole ka hare ho naha, ho paka hore khoebo e ne e atolohile.
• Khoebo e ile ea thusa metse e meng, joalo ka Mapungubwe, ho rua le ho ba matla.

Tatellano ea nako ea balemi ba pele

1. ~2 000-1 700 years ago Balemi ba buang Sebantu ba lula Afrika e ka Boroa
2. ~500 CE Lihlooho tsa Lydenburg li a etsoa
3. From ~1000 CE Mapungubwe e rua ka lebaka la khoebo
4. 1500s MaEurope a fihla; poone le koro li eketsoa lipolasing

Seo re ithutileng sona - le hona ho lokela uena

Balemi ba pele ba ne ba lema lijalo, ba rata likhomo tsa bona mme ba etsa lisebelisoa tsa tshepe, ba ntse ba arolelana naha le batho ba pele.

Balemi ba pele e ne e le batho ba buang Sebantu ba ileng ba lula naheng hoo e ka bang lilemong tse 1 700 ho isa ho tse 2 000 tse fetileng. Ba ne ba lema mabele le leotsa, ba boloka likhomo e le letshoao la leruo, ba sebetsa tshepe, mme ba hoeba ho pholletsa le Afrika. Ba ne ba phela bochabeng bo lulang mme ba arolelana naha le San le Khoikhoi.