Ikhambo Lelifa Ngeemfundeni ZeSewula Afrika
Asikhambe siyokela iimfunda ezilithoba zoke sifumane iindawo ezikhethekileko, iindaba namasiko angawethu soke.
Speaker notes
Amukela abafundi begodu uhlathulule umqondo 'wekhambo lelifa' - ikhambo lokucabanga elima eendaweni ezikhethekileko kiSewula Afrika yoke. Buza: kukhona owakhe wavakatjhela imnyuziyamu, isakhiwo esidala, itjhugulukwane namkha indawo yemvelo? Ikhambo lelifa lihlanganisa iindawo lezi. Ekupheleni kwesifundo abafundi kufanele bakwazi ukubiza iindawo zelifa eemfundeni ezihlukeneko begodu bathi kubayini sizivikela.
Yini ilifa?
Ilifa yikho koke esikuthola kwabaphila ngaphambili begodu esifuna ukukugcinela ingomuso.
Ilifa ziinto esizithola ebantwini abaphila ngaphambi kwethu. Kungaba ziinto esingazithinta, njengeenakhiwo ezidala namathulusi, neento esingekhe sizithinte, njengeengoma, iindaba, iinlimi namarisiphi. Ilifa lisisiza sazi ukuthi singobani begodu sivela kuphi.
- Ilifa lemvelo - iintaba ezikhethekileko, imigedi, imilambo neenlwana.
- Ilifa lamasiko - iinakhiwo, iindawo zesikhumbuzo, ubukghwari neento ezidala.
- Ilifa eliphilako - iinlimi, umnzikazi, umdanso, ukudla nemigidi.
Speaker notes
Nikela iimbonelo ezikhanyako ehlobo ngayinye ukuze abafundi beBanga 5 bakwazi ukuzicabanga: imvelo (iTable Mountain), amasiko (iUnion Buildings), okuphilako (ukuvuma isicathamiya, ibraai yomndeni, ukurhajwa kweentwana). Gcizelela bona ilifa eliphilako liphila ebantwini, ingasi esakhiweni. Mema abafundi babize ilifa elilodwa elivela emndenini wabo.
Iindawo Zelifa Lephasi ZeSewula Afrika
Ezinye zeendawo zethu zikhetheke khulu kangangobana iphasi loke lisiza ukuzitlhogomela.
Indawo Yelifa Lephasi yindawo ekhethwe yihlangano ebizwa nge-UNESCO ngombana iqakathekile ebantwini boke bephasini, ingasi enarheni yinye kwaphela. ISewula Afrika inama-lisumi eendawo ezinjalo, ezisabalele eemfundeni. Ekhambweni lethu sizokuvakatjhela ezinye zazo.
- Ezinye zikhethwe ngenca yemvelo, njengeentaba zeKapa neDrakensberg.
- Ezinye zikhethwe ngenca yomlando, njengeMapungubwe neRobben Island.
- Ukuba ohlwini kutjho bona indawo ivikelekile ebantwaneni bengomuso.
Speaker notes
Gcina incazelo ilula: i-UNESCO liqembu leZizwe eziBumbeneko elenza uhla olukhethekileko lweendawo eziqakatheke khulu ephasini. Awutlhogi bona abafundi babambe inani elilikwazo - iphuzu kukuthi iSewula Afrika inothile ngeendawo ezinjalo. [SME] Sibawa uqinisekise inani lakhe leendawo zelifa lephasi ze-UNESCO zeSewula Afrika (bezililisumi ngo-2023) ngaphambi kobana isifundo siye emphakathini.
Isitobi selifa sinye emfundeni ngayinye
Iimfunda ezilithoba, iindawo ezithoba ezidumileko ekufanele sizivakatjhele ekhambweni lethu.
Gauteng
Cradle of Humankind - imigedi enamathambo abantu adala khulu.
Limpopo
Mapungubwe - umbuso wokuthoma weSewula Afrika nobhejane wegolide.
Western Cape
Robben Island - ijele lapho uNelson Mandela agcinwa khona.
KwaZulu-Natal
Iintaba zeDrakensberg - iinkulungwana zemidwebo yamaSan emaweni.
Eastern Cape
Qunu neMthatha - iindawo zobutjhaneni bakaNelson Mandela.
Northern Cape
Ilifa lamaSan nemibalo edala eyagujwa ematjeni eKaroo eyomileko.
Free State
Imizana yamaBasotho neVredefort Dome eseduze.
North West
Taung, lapho kwafunyanwa khona ukhakhayi lomntwana omdala.
Mpumalanga
Iintaba zeMakhonjwa zeBarberton - amanye wamatje amadala khulu ephasini.
Speaker notes
Lesi sisiliyidi somtjhelo. Funda imfunda nginye nesitobi sayo ngezwi eliphakemeko, begodu ukhombe indawo etjho lapho ikhona ebalazweni lokucabanga (namkha ibalazwe lodonga nawunalo). Tjela abafundi bona amasiliyidi alandelako azokusondeza amanye wala. Ungabuza umfundi ngamunye bona akhethe isitobi afuna ukusivakatjhela khulu begodu athi kubayini. [SME] Qinisekisa bona ukuhlanganiswa kwemfunda nendawo kufaneleka eklasini yakho; imfunda nginye ineendawo zelifa ezinengi begodu abotitjhere bangathanda iimbonelo zendawo.
I-Cradle of Humankind
Isiqhema semigedi eseduze neJohannesburg lapho iingcwephetjhi zafumana khona amanye wamathambo abantu adala khulu ephasini.
Emigedini yeSterkfontein (Sterkfontein Caves) iingcwephetjhi zaqheda amafosili - amathambo aphenduke amatje - wabantu bokuthoma abaphila iminyaka eziyingidi eyadlulako. Okufunyanwe okudumileko kufaka hlangana ukhakhayi olubizwa ngokuthi 'Mrs Ples' nesibhaxa esiphelele esibizwa ngokuthi 'Little Foot'. Kungalokho indawo le ibizwa ngokuthi Cradle of Humankind (Umthombo Wesintu).
- Ikreyili yindawo lapho ingane ilala khona - ngalokho lena injengendawo yokubelethwa kwabantu.
- Yindawo Yelifa Lephasi ngombana itjho indaba yabantu boke.
- Usengakwazi ukuvakatjhela imigedi nemnyuziyamu namhlanjesi.
Speaker notes
Hlathulula 'ifosili' ngokukhanyako: amathambo aphenduka amatje kancane-kancane isikhathi eside khulu. I-Little Foot noMrs Ples benza isayensi ibonakale iqiniseka ebafundini. Gcina umqondo wesikhathi eside butjhelezi - 'esikhathini eside khulu, eside kunanyana singasicabanga.' Buyela esiliyidini 5. [SME] Amalanga enziwe alula ngamabomu; qinisekisa nanyana ngimaphi amanani umtitjhere akhetha ukuwatjho ngezwi.
Umbuso weMapungubwe
Kudaladala, phezu kwegquma elinesihloko esisipala etlhagwini kude, bekumi inarha yombuso wokuthoma weSewula Afrika.
Malungana neminyaka ema-700 ukuya kuma-800 eyadlulako, iMapungubwe bekumbuso omatasatasa lapho abantu bebalima, bafuye iinkomo begodu bathengiselana igolide neempondo zeendlovu neenarha ezikude. Ikosi beyihlala phezu kwegquma elikhethekileko. Abo-akheyoloji bathola lapho iinto ezihle zegolide, kufaka hlangana ubhejane omncani wegolide.
- Kutjengisa bona imibuso emikhulu ye-Afrika beyikhona lapha kudala ngaphambi kobana amaYurobhu afike.
- Ubhejane wegolide nje muphawu odumileko womlando weSewula Afrika.
- IMapungubwe yindawo yelifa lephasi emngceleni neZimbabwe neBotswana.
Speaker notes
Isiliyidi lesi silungisa inkolelo evamileko ngokutjengisa umbuso we-Afrika onamandla nonothileko obewuthuthuka kudala ngaphambi kwesikhathi sekoloniyali. Gcizelela ipahlopahlo (igolide neempondo zeendlovu ekwakuhamba kude ngelwandle) nobhejane wegolide njengegugu. Abafundi beBanga 6 bafunda ngeMapungubwe ngokutjhingako ngokuya phambili, ngalokho utjala imbewu. Gcina amalanga arawundwe ('malungana neminyaka ema-700-800 eyadlulako').
Robben Island
Isihlengele esincani elwandle eseduze neKapa esaba ijele elidumileko - nomphawu wetjhaphuluko.
Iminyaka eminengi i-Robben Island beyilijele. Ngesikhathi sobandlululo, abarholi abalwela amalungelo alinganako bebavaleleke lapha, kude nemindeni yabo. UNelson Mandela wachitha iminyaka eminengi eseleni elincani esihlengeleni ngaphambi kobana atjhatjhululwe begodu ngokuya phambili aba mongameli wokuthoma weSewula Afrika okhethwe ngentando yenengi.
- Namhlanjesi liyimnyuziyamu efundisa abavakatjhi ngomzabalazo wetjhaphuluko.
- Abanye abarholi bendlela bebayiziboshwa ababelana ngeendaba zabo.
- Lisikhumbuza ukuqakathekisa itjhaphuluko namalungelo esinawo namhlanjesi.
Speaker notes
Phatha ubandlululo ngokunakekela nangokulula ebafundini beBanga 5: abanye abantu bebaphathwa ngokungakalungi ngenca yombala wesikhumba sabo, begodu abantu abanesibindi basebenza ukutjhugulula lokho. Beka i-Robben Island njengendawo yobuhlungu nethemba. Yihlanganisa neFreedom Day namkha uNelson Mandela nangabe abafundi bayamazi. Balekela imininingwana ebuhlungu; nakekela isibindi nokuqakatheka kwetjhaphuluko.
Imidwebo Yamatje YeDrakensberg
Phezulu eentabeni zeDrakensberg kunemidwebo eziinkulungwana eyenziwa maSan kudala.
I-uKhahlamba-Drakensberg liriphu leentaba eliphakeme khulu eSewula Afrika. Imigedi nemitjhitjhi yayo yamawa iqophele iinkulungwana zemidwebo yematjeni eyenziwa maSan abazingeli-mavuni. Bebadweba abantu, iimphofu, neenkolelo zabo basebenzisa ipende yemvelo evela ematjeni, eemilweni neenlwaneni.
- Ibizo elithi uKhahlamba litjho 'isivimbelo semikhonto' ngesiZulu.
- Imidwebo ineminyaka emakhulu ngitjho neenkulungwana.
- Yindawo yelifa lephasi ngenca yemvelo yayo nobukghwari bayo obudala.
Speaker notes
Vezela abafundi amaSan njengabantu bokuthoma beSewula Afrika nabadwebi neenkulumeli ezinamakghono. Hlathulula bona ipende beyenziwa njani ngezinto zemvelo (i-okha, amalahle, umnkambo weemili, amafutha weenlwana). Iphofu beyisilwane esiqakatheke khulu eenkolelweni zamaSan. Phatha ilifa lamaSan ngehlonipho - le mifanekiso eyingcwele emiphakathini yezizukulwana. Yihlanganisa nemibalo egujwe ematjeni yeNorthern Cape esiliyidini elilandelako.
NgeKaroo neFree State
Iintobi ezintathu ezingezelelweko ekhambweni lethu - eEastern Cape, eNorthern Cape neFree State.
Eastern Cape - Qunu
Amagquma aluhlaza lapho uNelson Mandela akhulela khona. Imnyuziyamu eMthatha itjho indaba yepilo yakhe.
Northern Cape - Wildebeest Kuil
Igquma elivalwe yimibalo edala egujwe ematjeni, elitlhogonyelwa yimiphakathi yamaSan namaKhoe.
Free State - Umzana wamaBasotho
Imnyuziyamu ephilako lapho ungabona khona izindlu zesintu zamaBasotho ezinamadonga apendwe kuhle.
Speaker notes
Iintobi ezintathu lezi zibanzisa ikhambo ziye eemfundeni ezinengi neenhlobo ezinengi zelifa: indawo yokubelethwa komuntu (Eastern Cape), ubukghwari obudala (imibalo egujiweko yeNorthern Cape, egujwe ematjeni kunokudwetjhwa phezu kwawo), nelifa eliphilako emzaneni osebenzako (Free State). Dweba umahluko phakathi kwemidwebo yematjeni (KZN) nemibalo egujwe ematjeni (Northern Cape). [SME] Buyisela iindawo zeEastern Cape namkha eFree State zendawo nangabe zifaneleka abafundi bakho ngcono.
Amatje adala nomntwana omdala
Iintobi zethu zemfunda ezimbili zokugcina ziya eNorth West neMpumalanga.
North West - Taung
Ngo-1924 ukhakhayi lwefosili lomntwana omdala, i-'Taung Child', lwafunyanwa lapha. Lwasiza iphasi lifunde bona abantu bathoma e-Afrika.
Mpumalanga - Barberton
Iintaba zeMakhonjwa ziqophe amanye wamatje amadala khulu ephasini - malungana neminyaka eziyingidi ezi-3 500 - nje yindawo yelifa lephasi.
Ibhonasi - Gauteng
IFreedom Park neConstitution Hill etlhagwini zikhumbula umzabalazo wamalungelo wabantu nentando yenengi.
Speaker notes
ITaung ihlanganisa nomqondo we-Cradle of Humankind - iSewula Afrika iphakathi kwendaba yemvelaphi yabantu. IBarberton itjengisa ilifa lemvelo lehlobo elihlukileko: amatje adala khulu. Ikarada yebhonasi ikuvumela ukhulume ngeendawo zentando yenengi zeGauteng (Freedom Park, Constitution Hill). [SME] Qinisekisa umnyaka wokufunyanwa kweTaung Child (1924) nobudala obarawundiweko bamatje (malungana neminyaka eziyingidi ezi-3 500) nawuwatjho ngezwi.
Ilifa eliphilako neLanga Lelifa
Ingasi loke ilifa elihlala lithule emnyuziyamu - elinye lalo liphila kilokho esikwenzako qobe langa.
Ilifa eliphilako ligatjiselwa kubozanyana kuya kababelethi kuya ebantwaneni. Lifaka iinlimi zethu ezisemthethweni ezili-11, iingoma nemidanso yethu, iindaba zethu, iimbatho zethu nokudla kwethu okuthandekako. Qobe mnyaka ngo-24 Septhemba iSewula Afrika igidinga i-Langa Lelifa, lapho sihlonipha amasiko wethu woke ahlukeneko.
- Umnzikazi nomdanso njenge-isicathamiya, umdanso wamabhutsu ne-amapiano.
- Ukudla njengepapa, ibunny chow, amakoeksisters, umngqusho nechakalaka.
- Iindaba, iimbongo (izibongo) nemidlalo eyabelwana phakathi kwemindeni.
Speaker notes
Yenza lesi sibe sisiliyidi esinokusebenzisana khulu. Buza abafundi babelane ngengoma, ukudla namkha indaba evela emakhaya wabo. Gcizelela bona ilifa eliphilako ngelabo boke begodu liragela phambili nokutjhuguluka - i-amapiano lilifa elitjha elenziwa nje khonokho. Hlathulula iLanga Lelifa ngokulula: iholideyi lomphakathi lokugidinga amasiko wethu woke ndawonye. Qinisa ihlonipho ngokwahluka.
Ukutlhogomela ilifa lethu
Ilifa ngelethu soke, ngalokho soke kufanele sisize ukulivikela.
Nangabe iinakhiwo ezidala ziyawa, imidwebo yematjeni iyakrwatjhwa, namkha iindaba azisatjhiwo godu, ilifa lelo lilahleka unomphela. Kungalokho sinemi-nyuziyamu, iindawo zesikhumbuzo nemithetho evikela iindawo ezikhethekileko. Kodwana abantu bomango bayasiza godu - ngokuvakatjha, ukufunda nokugatjisela lokho abakwaziko.
- Ungathinti namkha ulimaze ubukghwari bematjeni namkha iinto ezidala.
- Vakatjhela iimnyuziyamu neendawo zelifa ukufunda iindaba zazo.
- Lalela abadala begodu ugatjisele iindaba zabo kabanye.
Speaker notes
Letha isifundo emqondweni w'so kubayini' - ilifa liyisilokelo begodu lingalahleka. Yihlanganisa amathiphu amathathu nokuziphatha kwamambala ekhambweni lesikolo. Qinisa ihlonipho ngeendawo eziyingcwele njengobukghwari bematjeni bamaSan. Ungabuza abafundi babize into eyodwa abazoyenza ukuvikela ilifa. Lokhu kulungiselela imibuzo yokubuyekeza.
Esikufundileko ekhambweni
Sikhambe ngeemfunda ezilithoba zoke sahlangana nelifa lemvelo, lamasiko neliphilako.
Ukusukela emigedini ye-Cradle of Humankind ukuya embusweni we-Mapungubwe, ijele le-Robben Island neentaba ezinemidwebo ze-Drakensberg, ilifa leSewula Afrika litjho indaba yabantu bayo boke. Ilifa ngelabo boke, begodu wonke umuntu angasiza ukulivikela.
Q. Biza iindawo zelifa ezintathu ezihlukeneko begodu utjho bona ngayinye isemfundeni yiphi. (3 marks)
Q. Hlathulula umahluko phakathi kwelifa lemvelo, ilifa lamasiko nelifa eliphilako. Nikela isibonelo esisodwa sehlobo ngalinye. (6 marks)
Q. Kubayini kuqakathekile ukutlhogomela ilifa lethu? Nikela amabanga amabili. (4 marks)
Speaker notes
Sebenzisa imibuzo emithathu njengomsebenzi otloliweko namkha ingxoxo yeklasi. Umbuzo 1 uhlola ukukhumbula iindawo neemfunda; umbuzo 2 uhlola umqondo oqakathekileko weenhlobo ezintathu zelifa; umbuzo 3 uhlola ukuzwisisa kobana kubayini ilifa liqakathekile. Ukwabiwa kwamamaki kulandela isitayela seCAPS seIntermediate Phase. Vala ngokukhumbuza abafundi bona nabo bayingcenye yelifa eliphilako leSewula Afrika.
- Grade
- Grade 5
- Subject
- History
- CAPS topic
- A heritage trail through the provinces of South Africa
- Resource type
- Presentation