Ubuzwe: iSewula Afrika, iPumalanga Ephakathi ne-Afrika
Ukuqhathanisa imikhankaso yobuzwe emine - ubuzwe bama-Afrikaner nobuzwe bama-Afrika eSewula Afrika, kanye neZionism nobuzwe bama-Arab ePumalanga Ephakathi - ukuze sibuze ukuthi ubuzwe bungabahlanganisa njani abantu kodwana buphinde buhlukanise inarha.
Speaker notes
Beka yoke iyunithi njengerhubhululo eliqhathanisako, ingasi iindaba ezine ezihlukeneko. Sho umbuzo omkhulu womlando: kubayini ubuzwe - amandla anikela abantu ubunikazi, ukuzikhakhazisa nekululeko - kuvame ukubanga ukukhutjhwa nokungazwani? Bonisa ukwakheka: kokuthoma sihlathulule ubuzwe, bese sihlaziya iimigogo emibili yeSewula Afrika (ama-Afrikaner nama-Afrika), bese sihlola iimigogo emibili yePumalanga Ephakathi (iZionism nobuzwe bama-Arab), siqhathanisa njengombana siqhubeka. Khumbuza abafundi bona omunye umlando uyaphikisana khulu begodu usathinta imizwa nanamhlanjesi, ngalokho siphatha imithombo ngokutjheja nangehlonipho.
Buyini ubuzwe?
Ubuzwe likholelo lokobana isiqhema sabantu abahlanganyela ubunikazi bakha 'isizwe' esifanele ukuba nombuso waso, ukuthembeka nokuzibusa.
Isizwelinarhakazi ecatjangelwako: amalunga waso angeze ahlangane nabanengi bezakhamuzi ezikunye nazo, kodwana azizwa bona ahlangene ndawonye. Ubuzwe buguqula umuzwa lo bube sifiso sezepolotiki - ilungelo lokuzibusa enarheni yaso.
Abalando-mlando bavame ukwehlukanisa iindlela ezimbili. Ubuzwe bezakhamuzi buhlathulula isizwe ngobuzakhamuzi obuhlanganyelwako, imithetho nezizwe, ngalokho nanyana ngubani angahlanganyela. Ubuzwe bomdabu bubuhlathulula ngokudabuka okuhlanganyelwako, ilimi, ikolo namkha isiko, okungabakhupha abangaphandle. Imikhankaso eminengi yamambala ihlanganisa zombili iindlela.
- Buvame ukusekelwa elimini elihlanganyelwako, ikolo, umlando namkha umuzwa wokudabuka ndawonye.
- Buvame ukuvuswa namkha bome ngesikhalazo esihlanganyelwako - ukuhlulwa, ubudisi, ukubandlululwa namkha ukubuswa babantu bangaphandle.
- Bakha ubunye ngokuhlathulula 'thina', kodwana ngokwenza njalo buphinde buhlathulule 'bona'.
Speaker notes
Nikela abafundi ilimi lokuhlaziya abazolisebenzisa esikhathini soke seyunithi le: isizwe, ubuzwe, ukuzibusa, ubuzwe bezakhamuzi kuqhathaniswa nobomdabu, nomqondo ka-Benedict Anderson we 'nnarhakazi ecatjangelwako'. Gandelela bona ubuzwe abusibho okuhle nokumbi nje kwaphela - baqhuba ikululeko engaphikisana nekoloni begodu baqhuba ukukhutjhwa ne-apartheid. Ikghono elifundiswako kuqhathaniso: umqondo munye, iimigogo ehlukeneko.
Imibuzo emihlanu ozoyibuza nanyana nguyiphi ubuzwe
Sebenzisa isibonelo esifanako emkhankasweni ngamunye ukuze uwuqhathanise ngobulungiswa.
Ngubani?
Ngubani obalwa njengelunga lesizwe - begodu ngubani osalako?
Kubayini nje?
Sisiphi isikhalazo namkha ubujamo obudanga umkhankaso?
Njani?
Abadosiphambili bababuthelela njani abantu - isiko, ikolo, imihlangano, isenzo sabantu abanengi?
Inarha?
Sisiphi isabelo abasibangako, begodu ngubani omunye owasibangako?
Umphumela?
Kwaletha ikululeko, ukubusa ngenkani, ukungazwani - namkha koke okuthathu?
Speaker notes
Lesi sisisekelo sokuqhathanisa abafundi okufuze basisebenzise ebuzweni bama-Afrikaner, ubuzwe bama-Afrika, iZionism nobuzwe bama-Arab ngokulandelana. Bakhuthaze bona bagcine igridi yokuqhathanisa eencwadinabo enamahlangothi amahlanu la. Veza bona umbuzo we-'Inarha?' ngilapho iimigogo emibili iba lusizi khona: eSewula Afrika nase-Israel/Palestine, ubuzwe obubili babanga isabelo sinye.
Ubuzwe bama-Afrikaner: ukuhlulwa, ubudisi nokuvuselelwa
Ubuzwe bama-Afrikaner bakhula bususelwa ehlazweni lePi yeSewula Afrika (1899-1902) nebudisini elembelwa ma-Afrikaner amanengi ngemva kwalokho.
Ukuhlulwa yiBrithani, ukufa kwabafazi nabantwana emakampeni wokuvalelwa, nokulahlekelwa ziinarha zamaBhunu kwatjhiya ama-Afrikaner amanengi azizwa bona volk (isizwe) sawo sisengozini. Eemnyakeni eyalandelako iinkulungwana zabantu zaba 'baphofu abamhlophe', bagijimiswa emhlabathini bayela emadorobheni.
Abadosiphambili basebenzisa ilimi, ikolo nomlando ukwakha kabutjha ukuzikhakhazisa. IsiAfrikaans senziwa saba sesejwayelekileko begodu sathuthukiswa; iBandla lamaDatjhi Elivuselelweko lagandelela bona ama-Afrikaner asizwe esikhethwe nguZimu; begodu indaba yeGreat Trek yaba yindaba yesisekelo yesizwe esilwela ikululeko.
- I-Afrikaner Broederbond (yasungulwa ngo-1918) yakha inethiweki eyisifihlo yokuthuthukisa iinkareko zama-Afrikaner kwezepolotiki, ibhizinisi nesiko.
- Amahlangano wesiko nomgidi wamakhulu weminyaka we-1938 weGreat Trek zavusa imizwa yabantu abanengi.
- I-National Party yasebenzisa ubunikazi lobu ekufuneni amandla wombuso.
Speaker notes
Hlathulula bona umuzwa wokuba yisisulu waguqulwa njani waba lihlelo lezepolotiki. Indlela eqakathekileko: isikhalazo (ukuhlulwa, ubudisi babaphofu abamhlophe) kuhlangana nokubuthelela kwesiko (ilimi, ibandla, indaba yomlando, i-Broederbond) kulinganisa umkhankaso wabantu abanengi. Umgidi wamakhulu weminyaka we-1938 weGreat Trek sibonelo esihle sesiko elenziweko. [SME] Phatha ngokutjheja nangokunembileko ikhumbulo lamakampe wokuvalelwa; liqiniso lomlando begodu lasetjenziswa kwezepolotiki ngemva kwesikhathi. Veza bona lobu bubuzwe bomdabu obuhlathululwe ngokudabuka, ilimi nekolo.
1948: Ubuzwe bama-Afrikaner buthumba umbuso
Ngo-1948 i-National Party yathumba amandla yaguqula ubuzwe bama-Afrikaner baba mgomo osemthethweni we-apartheid.
Iholwa ngu-D.F. Malan, i-National Party yathumba ikhetho labamhlophe kwaphela le-1948 ngesithembiso se-apartheid ('ukwehlukaniswa'). Ubuzwe bama-Afrikaner nje besolawula umbuso begodu bawusebenzisa ukuvikela imisebenzi yama-Afrikaner, ilimi namandla - nokugandelela ukubusa kwabamhlophe phezu kwesinengi esimnyama.
- Umbuso wandisa ifundo yesiAfrikaans, umnyango wombuso nemboni ephethwe mbuso ukuphakamisa ama-Afrikaner.
- Imithetho ye-apartheid yahlukanisa abantu ngebala begodu yabekela abamhlophe amandla namalungelo.
- Lesi sibonelo sobuzwe obafumana ukuzibusa kwesiqhema sinye ngokusincaphuna kwabanye.
Speaker notes
Dweba iphuzu lokuhlaziya ngokunqophileko: ubuzwe bama-Afrikaner 'bavuma' ngo-1948, kodwana ukuvuma kwabo bekukukugandelelwa kwabanye abantu. Lokhu kubeka umraro onqophileko nobuzwe bama-Afrika. Buyela esisekelweni: Ngubani obekafakiwe? (Ama-Afrikaner, bese abamhlophe.) Ngubani obekakhutjhiwe? (Isinengi esimnyama.) Qaphela bona i-apartheid beyisiphetjhana sokwenza imisebenzi nokuphakamisa ama-Afrikaner abaphofu, okusiza ukuhlathulula bona kubayini yathandwa sisiqhemakwaso.
Ubuzwe bama-Afrika: ubunye ngokuphikisana nokukhutjhwa
Ubuzwe bama-Afrika bakhula ngokusabela ekunqotjhweni, ukulahlekelwa mhlaba nokukhutjhwa eMbuthanweni weSewula Afrika owakhiwa ngo-1910.
UMbuthano weSewula Afrika (1910) wahlanganisa abamhlophe kodwana wavalela ama-Afrika ngaphandle kwamandla wezepolotiki. Ngo-1912 abadosiphambili bama-Afrika abafundileko basungula i-South African Native National Congress - eyathiywa kabutjha yaba yi-African National Congress (ANC) ngo-1923 - ukuhlanganisa ama-Afrika ngaphezu kwemihlobo nemikhawulo yeengodi begodu ukubawa amalungelo esizweni sinye esihlanganyelwako.
UMthetho weMihlaba yama-Afrika we-1913, obekele abamhlophe inengi lomhlaba wenarha, wabonisa bona kubayini ubunye bebuqakathekile. Ubuzwe bama-Afrika bokuthoma bebunganamawala: basebenzisa iincelo, iithunywa nomthetho ukubawa ukufakwa.
- Buhlose ukuncoba ukwehlukana kwemihlobo begodu bakhe isizwe sinye sama-Afrika, ngemva kwalokho esineenhlanga ezihlukeneko seSewula Afrika.
- Buhlathulula isizwe ngobuzakhamuzi namalungelo ahlanganyelwako - umbono wezakhamuzi khulu.
- Iindlela zabo zokuthoma bezingezomthethosisekelo; ukudinwa kwaba semva kwabuqhubela esenzweni sabantu abanengi.
Speaker notes
Qhathanisa umgomo wesisekelo nobuzwe bama-Afrikaner: ubuzwe bama-Afrika bafuna ukwakha ubunye ngaphezu kwemihlobo eminengi yama-Afrika (amaZulu, amaXhosa, amaSotho nabanye) khulukhulu ukuvimbela umbuso obawakhupha. Gandelela umbono wezakhamuzi ohlanganisako - i-ANC ekugcineni yaya eenhlangeni ezingananzeleli ibala. Qaphela ihlaya iyunithi ebuyela kilo: ubuzwe obubili beSewula Afrika, obunye bubawa ukubusa, obunye bubawa ukufakwa, bugijimisana ngenarha yinye.
Isizukulwana esitjha: iANC Youth League
Ngeemnyaka yabo-1940 isizukulwana esincani sabawa ubuzwe bama-Afrika obunesibindi, obusekelwe sisenzweni sabantu abanengi.
Badiniwe yiminyaka eminengi yeencelo ezinehlonipho, abadosiphambili abancani basungula i-ANC Youth League ngo-1944. Umongameli wayo wokuthoma, u-Anton Lembede, wathi ama-Afrika kufuze azikhulule ngokuzikhakhazisa, ukuzithemba nokuhlela kwabantu abanengi kunokulinda umusa wabamhlophe.
Africa is a black man's country... Africans are one. Out of the heterogeneous tribes there must emerge a homogeneous nation. Anton Lembede, 'Some Basic Principles of African Nationalism', 1945
- IProgramu yeseNzo ye-Youth League ka-1949 yamukela imibhikisho, ama-boycott nokungalaleli okuvunyelweko.
- Amadoda anjengo-Nelson Mandela, Walter Sisulu no-Oliver Tambo aphakama ngeenhlangano zayo.
- Ubuzwe bama-Afrika obunesibindi obu bebuzoqhuba umzabalazo wabantu abanengi ngokuphikisana ne-apartheid ngeemnyaka yabo-1950.
Speaker notes
Sebenzisa iimhloko ka-Lembede ukubonisa umoya wangaphakathi wobuzwe bama-Afrika - ukuzithemba nobunye ngaphezu kweenqhema - kanti uphinde uqaphele bona isiko elivamileko le-ANC laya eenhlangeni ezingananzeleli ibala (ngemva kwalokho iFreedom Charter). [SME] I-Africanism ka-Lembede beyingusinye sesiqhema; i-ANC beyinepikiswano phakathi kwe-Africanism ekhethako ne-non-racialism ehlanganisako, okwaletha ukwehlukana kwe-PAC (1959) ngemva kwesikhathi. Gcina umahluko: ubuzwe bama-Afrika bebungasibho bunye. Xhuma phambili: isizukulwana lesi sidosa iDefiance Campaign eyafundwa eBangeni le-9.
Ubuzwe obubili, inarha yinye
Ubuzwe bama-Afrikaner nobama-Afrika bakhula bumbelene, ngamunye ubumba omunye.
Speaker notes
Yima lapha wenze umsebenzi wokuqhathanisa ohleliweko. Bawa abafundi bakhombe ukufana (bobabili basebenzisa umlando, isiko nokuhlela ukubuthelela; bobabili babawa ukuzibusa) nomehluko (obunye buyakhetha bubusa, obunye buyahlanganisa kodwana bakhutjhiwe). Gandelela ukusebenzisana: ukugandelela kwabuzwe bama-Afrikaner kwenza ubuzwe bama-Afrika baba nesibindi, kanti ukuvimbela kwama-Afrika kwaqinisa ubuzwe bama-Afrikaner. Ukubumbana lokhu kuqakatheke khulu eBangeni le-FET.
IZionism: inarha yekhaya yabantu bamaJuda
IZionism bekungumkhankaso wobuzwe obabawa inarha yekhaya yamaJuda, khulukhulu ngokusabela emakhulwini weminyaka yokutlhoriswa e-Yurophu.
Aqalene nokuhloyiwa kwamaJuda okunobudlhula - ama-pogrom eMbusweni weRussia ne-Dreyfus Affair eFrance - u-Theodor Herzl wathi ku-The Jewish State (1896) bona amaJuda azokuvikeleka kwaphela nawanenarha yawo. IKhongolose Yokuthoma yeZionism yahlangana eBasel ngo-1897, begodu ukufuduka kwamaJuda aya ePalestine kwakhula.
Ku-Balfour Declaration (1917) iBrithani yamemezela ukusekela 'inarha yekhaya yabantu bamaJuda' ePalestine - inarha ebeyigcwele ama-Arab ngesikhatheso. IBrithani yabusa iPalestine ngaphasi kwe-mandate yeLeague of Nations ngemva kwe-1920, begodu ukungazwani phakathi kweenhlangano zamaJuda nama-Arab kwakhuphuka.
- IZionism yahlanganisa ubunikazi bomdabu nekolo nesifiso sesikhathi sanamhlanjesi sombuso.
- Bekuqhutjhwa kutlhoriswa kwamambala nokubulalako, khulukhulu i-Holocaust ka-1941-1945.
- Kodwana inarha ebeyibangwa besele iyikhaya labantu bama-Arab ababunobuzwe babo.
Speaker notes
Beka iZionism njengokusabela ekutlhorisweni kwamambala okubulalako, okuphelela ku-Holocaust - abafundi kufuze bezwisise bona kubayini amaJuda amanengi acabanga bona atlhoga umbuso wawo. Ngesikhathi esifanako, cacisa ngeqiniso bona iPalestine besele inabantu, khulukhulu ama-Arab, ngalokho inarha yinye beyinemibango emibili. [SME] Lo mlando ophikisana khulu obuthakathaka; hlala emaqinisweni avunyelwana ngawo khulu (Herzl, Basel 1897, Balfour 1917, iBritish Mandate) ungathabathi ihlangothi. Bonisa ukuhlaziya umthombo: i-Balfour Declaration yaphinde yathembisa ukungalimazi amalungelo 'weenhlangano ezikhona ezingasi zamaJuda'.
1948: ikululeko nehlekelele
Isigameko sinye sika-1948 sikhunjulwa ziinhlanga ezimbili ngeendlela eziphambeneko.
Ngemva kwe-Holocaust nokwanda kwengxabano, iZizwe Ezihlangeneko zavota ngo-1947 ukuhlukanisa iPalestine ibe mbuso wamaJuda nowama-Arab. Ngomhlaka 14 Meyi 1948 abadosiphambili bamaJuda bamemezela uMbuso wakwa-Israel. Ipi neenarha zama-Arab ezimakhelwana yalandela khonokho.
Ama-Israel akhumbula u-1948 njenge-Pi yawo yeKululeko - ukuzuza inarha yekhaya evikelekileko. AmaPalestine awakhumbula njenge-Nakba ('ihlekelele'): ama-Arab wePalestine alinganiselwa ku-700 000 abaleka namkha aqotjhwa begodu akavunyelwa ukubuya. Inarha yinye, iinhlanga ezimbili, iimkhumbulo emibili engahlanganiseki.
- Kwesinye isizwe, u-1948 watjho ukuzibusa nokusinda.
- Kwesinye, watjho ukuncaphunwa nokuhlala emphakathini wakwelinye.
- Umraro lo ongakalungiswa usabumba iPumalanga Ephakathi nanamhlanjesi.
Speaker notes
Lesi sisilayidi esibuthakathaka khulu edekini; sifundise njengesifundo sombono nekhumbulo lomlando. Beka amagama womabili ka-1948 ngokusondelene ngaphandle kokuwahlukanisa ngokubaluleka, usebenzise ilimi lokuthi 'kukhunjulwa njenge'. [SME] Iinombolo neembangelo zokusuka kwamaPalestine ziyaphikiswa khulu babalando-mlando (ukubaleka kuqhathaniswa nokuqotjhwa); beka isibalo esiqikelelwe ku-700 000 njengesilinganiso begodu qaphela ipikiswano. Umgomo wokufundisa kuzwelana nokuhlaziya umthombo: isigameko sinye esinelanga siletha iindaba zeenhlanga ezimbili. Mema ipikiswano ethulileko, enehlonipho begodu ubeke imithetho yesisekelo qangi.
Ubuzwe bama-Arab: ubunye nokuzibusa
Ubuzwe bama-Arab bafuna ukukhulula abantu abakhuluma isi-Arab ekubusweni babangaphandle, begodu, kwabanye, ukubahlanganisa babe sizwe sinye.
Njengombana uMbuso we-Ottoman uwa ngemva kwePi yePhasi yokuThoma, iinarha zama-Arab zahlukaniswa zaba ma-mandate weBrithani neFrance. Abobuzwe bama-Arab bebasilela ukulawulwa babangaphandle nemikhawulo eyadwetjwa maYurophu, begodu baragela phambili baphikisana nokuhlala kweZionism ePalestine.
Umkhankaso wafinyelela isiqongweni ngaphasi kuka-Gamal Abdel Nasser we-Egipite. Lokha u-Nasser enza uMsele weSuez ube ngokombuso ngo-1956 begodu wajamelana nokuhlaselwa yiBrithani, iFrance ne-Israel, waba liqhawe ephasini loke lama-Arab begodu waba luphawu lwemikhankaso ephikisana ne-koloni e-Afrika nase-Asia loke.
- Bakhiwe elimini elihlanganyelwako lesi-Arab, isiko nekolo yamaSlamu (kwabanengi).
- IPan-Arabism yabhudanga ukuhlanganisa woke ama-Arab, yahlanganisa i-Egipite neSiriya isikhatjhana ngo-1958.
- Bebuphikisana khulu ne-koloni begodu bakhuthaza imizabalazo yokuzibusa e-Afrika.
Speaker notes
Bonisa ubuzwe bama-Arab njengomunye umkhankaso ophikisana ne-koloni, oxhuma umgogo wePumalanga Ephakathi ne-Afrika (isihloko se-CAPS sithinta zombili). U-Nasser neSuez 1956 kusiqongo: amandla amancani ajamelana namakhosi wamakoloni wakade avusa iphasi elikhululekako, kufaka hlangana ne-Afrika engaphasi kweSahara. Qaphela ukungqubuzana phakathi kobuzwe bama-Arab phakathi kobunye be-pan-Arab neenarha ezizimeleko, nokuthi ukuphikisana neZionism bekungesinye seembangela ezihlanganisako. Xhuma amandla aphikisana ne-koloni ebuzweni bama-Afrika obufundwe ngaphambili.
Ubuzwe obubili, inarha yinye
NjengeSewula Afrika, iPumalanga Ephakathi yabona ubuzwe obubili bubanga isabelo sinye.
Speaker notes
Sebenzisa umsebenzi wokuqhathanisa ofanako nesilayidi seSewula Afrika. Bese wenza ukuxhuma phakathi kweemgogo kucace: kokubili iSewula Afrika nePalestine kubonisa ubuzwe obubili bungqubuzana ngesabelo sinye, kudala ingxabano ende, ebuhlungu. Bawa abafundi baqhathanise ingasi kwaphela iZionism kuqhathaniswa nobuzwe bama-Arab, kodwana nobuzwe bama-Afrikaner kuqhathaniswa neZionism (kokubili iinhlangothi ezincani ezifuna ukuvikeleka nokubusa) nobuzwe bama-Afrika kuqhathaniswa nobuzwe bama-Arab (kokubili imikhankaso yabantu abanengi ephikisana ne-koloni). Ukuqhathanisa okune lokhu kungiwo kanye umcabango ophakemeko i-CAPS ewuvuzako.
Ubuzwe: amandla ahlanganisako nahlukanisako
Kuyo yoke imigogo emine, ubuzwe banikela abantu ubunikazi nekululeko - begodu badweba imidwa eyaletha ingxabano.
- 1897 IKhongolose Yokuthoma yeZionism, iBasel
- 1912 I-SANNC (ngemva kwaba yi-ANC) yasungulwa eSewula Afrika
- 1917 I-Balfour Declaration 'nenarha yekhaya' yamaJuda
- 1918 I-Afrikaner Broederbond yasungulwa
- 1944 I-ANC Youth League yenza ubuzwe bama-Afrika baba nesibindi
- 1948 I-National Party ithumba amandla; uMbuso wakwa-Israel wamenyezelwa / iNakba
- 1956 U-Nasser ne-Suez Crisis: isiqongo sobuzwe bama-Arab
Speaker notes
Hlanganisa ngomugca wesikhathi lo ohlanganyelwako ukuze abafundi babone imikhankaso emine ivela esikhathini sinye, ithinta enye nenye (ukuphikisana ne-koloni kwarhatjha imicabango ngaphezu kwemikhawulo). Dweba iphuzu eliphethako: ubuzwe bumandla anesici esikabili - bakhuthaza ikululeko ekoloni ne-apartheid, kodwana lapho ubuzwe obubili bubanga inarha yinye baletha ukuncaphunwa nengxabano ehlala isikhathi eside. Qaphela u-1948 njengomnyaka wokuthelela okhethekileko ovela eemgogweni emibili engafaniko ngasikhathi sinye.
Ukubuyekeza: ukuqhathanisa ubuzwe
Sebenzisa isisekelo semibuzo emihlanu neenqhathaniso ukuphendula imibuzo engaphasi.
Esifundweni lesi sihlathulule ubuzwe, sehlukanisa ubuzwe bezakhamuzi ebuzweni bomdabu, begodu saqhathanisa imikhankaso emine: ubuzwe bama-Afrikaner nobama-Afrika eSewula Afrika, kanye neZionism nobuzwe bama-Arab ePumalanga Ephakathi. Kizo zombili iindawo ubuzwe obubili babanga inarha yinye, okwaba nemiphumela emikhulu.
Q. Hlathulula umehluko phakathi kobuzwe bezakhamuzi nobomdabu, usebenzisa isibonelo SINYE seSewula Afrika NESINYE sePumalanga Ephakathi. (6 marks)
Q. Qhathanisa iimvelaphi zobuzwe bama-Afrikaner nobuzwe bama-Afrika. Khuluma nga-okungenani ukufana okubili nomehluko omubili. (8 marks)
Q. 'Iimgigo ka-1948 yatjho ikululeko esizweni sinye nokulahlekelwa kwesinye.' Usebenzisa isibonelo seSewula Afrika NAMKHA sama-Israel-Palestine, cabangela ukuthi isigameko sinye somlando singakhunjulwa njani ngeendlela eziphambeneko. (6 marks)
Speaker notes
Sebenzisa imibuzo emithathu njengomsebenzi otloliweko namkha ipikiswano yeklasi ehleliweko; ukwabiwa kwamamaki kulingisa iindlela ze-CAPS zokutlola okwandisiweko nokusekelwe emithonjeni. Umbuzo 3 uhlola ngokunqophileko ikghono lokuzwisisa ikhumbulo eliphikiswanako nombono, oqakathekileko esihlokweni lesi. Khumbuza abafundi baphikise besuka ebufakazini begodu bamele ihlangothi ngalinye ngobulungiswa. [SME] Ngaphambi kokuhlola izinto ze-Israel/Palestine, qinisekisa bona isinqophiso somnyango sokufundisa isihloko lesi esiphikiswanako silandelwe begodu bona kunikelwa imithombo ehlukahlukeneko.
- Grade
- Grade 11
- Subject
- History
- CAPS topic
- Nationalisms: South Africa, the Middle East and Africa
- Resource type
- Presentation